Ostrogović: Krpali ste likvidnost novcem za EPK. Ivaniš: Rijeka je za Split svemirski brod - Josip Ostrogović
 

MedijiOstrogović: Krpali ste likvidnost novcem za EPK. Ivaniš: Rijeka je za Split svemirski brod

23/04/2021

Ususret lokalnim izborima na Večernji TV-u sučelilo se pet kandidata za gradonačelnika Rijeke i to oni kojima dostupne predizborne ankete daju najveće šanse za ulazak u drugi izborni krug.

Marka Filipovića (SDP), Davora Štimca (nezavisni), Marina Miletića (Most), Nikolu Ivaniša (PGS) i Josipa Ostrogovića (HDZ) upitali smo kako namjeravaju okupiti većinu u Gradskom vijeću, što planiraju po pitanju infrastrukturnih projekata, poreza i upravljanja gradskim financijama, ali i može li se i treba li se u Rijeci, gradu koji se diči tolerancijom, slobodno puštati i pjevati “Kada umren umotan u bilo”.

SDP je na vlasti već 30 godina u Rijeci, osjeća se zasićenje, hoće li vam to biti teret?

Filipović: SDP je vodeći partner, imamo povjerenje građana, a ne sumnjam da će tako i ostati. Iza nas je niz projekata, a ja ću unijeti novi ritam u upravljanje gradom. Kako to da ste odlučili izaći sa svojim kandidatom, a u koaliciji ste s aktualnom vlasti?

Ivaniš: Sigurno je da je u ove četiri godine napravljen značajan korak u moderniziranju i pripreme za određene promjene koje se trebaju dogoditi. Od 2000. godine PGS je uvijek bio u Gradskom vijeću, ali na izbore smo uvijek izlazili sami. HDZ u Rijeci nikada nije dobro stajao, zašto mislite da će sada biti drukčije?

Ostrogović: Nije to sasvim točno. SDP je dosad uvijek bio na 45 posto, ali trendovi se mijenjaju, ankete govore da je Filipoviću upola pala popularnost. Nismo dosad bili u prilici sastavljati vlast, ali HDZ raste i bit će otvoren za suradnju.

Mislite li da ćete sa svojim predispozicijama postati gradonačelnik?

Miletić: Mene građani znaju. U razgovoru s njima osjetio sam da žele promjenu i jasno im je da sam ja taj koji to donosi. Svoj ured pretvorit ću u dnevni boravak. Stalno govorim da gradonačelnik više neće biti neki daleki čovjek koji pristupa građanima samo uoči izbora. Ponudit ću građanima referendum da odluče što će s novcem grada.

Teško vas je svjetonazorski svrstati, no prozivalo vas se da ste prikriveni igrač HDZ-a.

Štimac: Želimo nešto novo, novu Rijeku. Ljudi koji me okružuju nisu dijelovi stranaka, već smo se okupili da unaprijedimo Rijeku. Demografski i gospodarski opustošena je. Da biste nešto mijenjali, morate ući u politiku. Okupili smo one koji su u svojem poslu postigli nešto. Svi koji podržavaju naše programe kandidirat će za suradnju.

Suradnja nakon izbora

Ostrogović: Tko god bude oko ove četiri točke našeg programa, dobrodošao je. Znamo da je SDP na vlasti proteklih 30 godina, mislim da oni nisu u mogućnosti podržati to. Svi ovi drugi koji sjede ovdje, zašto ne?

Miletić: Jučer sam otišao i potpisao svim kandidatima. Mi Riječani možemo biti primjer kako lokalni izbori mogu biti civilizirani. Želim da ovi izbori budu festival demokracije. Rijeka ima malu izlaznost glasača. Neću surađivati samo s ekstremima. Pojavit će se mnoga nova lica.

Vama se zamjera da ste povećali šanse da ovaj put ljevica izgubi vlast.

Ivaniš: Ne mislim da nam se zamjera. Mnogi ljudi koji sudjeluju u ovoj kampanji nisu osjetili pravi politički rad. Poslije ovih izbora neće biti lako postići potreban broj vijećnika. Građanima treba reći da što masovnije izađu da bi legitimitet bio što veći. Ali bit će teško složiti većinu. Moramo biti spremni sjediti za stolom jedni s drugima. Ja sam sa zadovoljstvom čuo kad je Miletić rekao da može surađivati sa svima osim s ekstremima. Mi također ne želimo s ekstremnom ljevicom ili desnicom.

Filipović: SDP kao najjača stranka dokazao je da može razgovarati sa svima koji dijele naš svjetonazor. Možemo surađivati sa svima koji djeluju od centra prema lijevo. Uvijek smo pronašli način da vladajuća većina funkcionira. Svjesni smo da nakon Obersnelove 21 godine vladanja SDP ulazi u novu fazu. Dakle, HDZ nije realna opcija za suradnju.

Projekt autobusnog kolodvora

Filipović: To je veliki projekt koji rješava ukupnu prometnu problematiku u centru grada. No nastupila je financijska kriza, u sljedećem mandatu nećemo ga moći realizirati gradskim sredstvima već ćemo morati pronaći partnera. Ne bih ulazio u to kada će biti gotovo, ali potrudit ćemo se da to bude u sljedećem mandatu.

Miletić: Kada preuzmem odgovornost, 50 milijuna kuna neće odlaziti na neke projekte, a da nije zabodena ni lopata. Struka mora reći gdje je najbolje mjesto za autobusni kolodvor, ali on ne bi smio biti megalomanski. To nema smisla. Ivaniš: Kada projekt dugo postoji, a ne može se naći investitor, u njemu postoji neki problem. Grad Rijeka, koja treba kolodvor, mora ići u etapnu realizaciju. Za početak napraviti kolodvor, u drugoj etapi garažu itd. Čini mi se da je mjesto dobro izabrano jer se radi kompleks u kojem će biti centar ukupnog teretnog i putničkog prometa. Mislim da participacija Grada nije upitna, ali treba snažan investitor. Za sve projekte spominju se EU fondovi, ali oni su na dugom štapu i godinama se čekaju ta sredstva. Rijeci treba brže rješenje.

Štimac: Kolodvor je samo simbol nečinjenja i zato su građani iziritirani. Na najljepšem riječkom trgu imamo potpuni nered, ljudi se ne mogu normalno iskrcati. To je megalomanski projekt koji si Rijeka ne može dopustiti, dakle treba nam nešto primjereno. Imamo u timu dosta arhitekata i smatramo da se u tri godine može napraviti kolodvor s osnovnom infrastrukturom uz standardne trgovine.

Ostrogović: Treba razdijeliti projekt kolodvora u faze. Neće nitko financirati cijeli projekt od 60 milijuna eura.

Dosta se oslanjate na projekte kojima upravlja država. Je li to zato što ste iz HDZ-a pa očekujete veću potporu?

Ostrogović: Svakako da uživam potporu, ali me i veseli da se takvi projekti događaju u mom rodnom gradu. Grad Rijeka će se oslanjati na te državne projekte.

Ne bojite li se da to šalje poruku da središnje vlasti šalju novac onamo gdje su njihovi ljudi?

Ostrogović: Više od 11 milijardi kuna uloženo je u Rijeku u pet godina, a nikada nismo bili tu na vlasti. Nije bitno tko je na vlasti nego kakvi su projekti.

Filipović: Normalno je da Rijeka zaslužuje ulaganje. Rijeka se u povijesnom kontekstu najjače razvijala kada je bila dio širih zajednica, bilo to u Austro-Ugarskoj, Jugoslaviji ili sada kada smo ušli u EU. Nema uspješnih državnih projekata ako nema suradnje na lokalnoj razini.

Miletić: Uistinu se grad ne može voditi kao pusti otok. Sasvim logično je da se surađuje. Meni je važno što se tiče autobusnog kolodvora, dok struka ne kaže što je najvažnije, da ne pada kiša po ljudima i da možete otići na toalet. Dakle, prvo osnovni uvjeti.

Svi projekti koje najavljujete zahtijevat će sredstva. Kako mislite financirati ono što je najavljeno kroz kampanju?

Štimac: Prvo pogledajte kakav je proračun, planiran je na 1,02 milijarde kuna. To je zastrašujuće. Kad pogledate na što se raspoređuje taj novac onda ćete vidjeti da su to plaće u gradskoj upravi i ustanovama. A postoje golema kreditna zaduženja. Brojke su zastrašujuće. Prvo treba racionalizirati gradsku upravu. Traže nove ljude, a to nije potrebno. Otpuštanje nije popularno, no treba prirodnim odljevom omogućiti da godišnje ode pet posto zaposlenih. Postoji mogućnost za preraspodjele i odlazak u privatni sektor. Ne možete razvijati sustav ako vam 40 posto proračuna odlazi na plaće.

Filipović: Nije istina ono što Štimac govori. Oko 67 milijuna kuna Grad troši na plaće. O sportu također ne govori ispravno. U sport ulažemo 11 milijuna kuna, naravno da smo nove dvorane i druge objekte radili s pomoću kredita, i bolnica se jednako tako financira.

Ivaniš: Prostora za racionalniji rad uvijek ima. Manji broj ljudi može raditi jednako dobro kao i veći. U budućnosti će taj posao sigurno raditi manji broj ljudi. Svi smo to u kampanji kazali, prirodni odlazak u mirovini je način kako se može racionalizirati uprava.

Ostrogović: Broj stanovnika u posljednjih 20 godina smanjio se za 20 posto, a broj zaposlenih u gradskoj upravi je nabujao. Radi ih tamo 524. Imamo bazenski kompleks koji je stajao 300 milijuna kuna, godišnje na održavanje trošimo desetak milijuna…

Miletić: Riječka uprava jako dobro radi svoj posao. No, kada preuzmem odgovornost, potrudit ću se da zasluge dobe one koji su i odradili posao. Grad je najvrjedniju imovinu dao državi da smanji dug. Može se razboritije odnositi prema novcu građana, potrošeno je 100 milijuna kuna za zemljište za autobusni kolodvor.

Filipović: Gospodin Štimac pokazuje elementarno nepoznavanje zakona o jedinicama lokalne samouprave i porezu na dohodak jer je to najveći prihod gradskog proračuna, više od 300 milijuna dolazi iz toga izvora. Vlada RH tri puta u zadnjih sedam godina je radila poreznu reformu, gdje je Rijeka ostajala dva puta bez 20 milijuna, jednom bez 40 milijuna. Ovo sada je milostinja.

Štimac: Zaduživanje na ovaj način ne događa se u drugim gradovima, ali u Rijeci se događa. Ivaniš: Događa se i u drugim gradovima, i to i drastičnije. Zaduženost drugih gradova lošija je nego naša. Naša zaduženost nije zabrinjavajuća. Rijeci država nije gradila sportske objekte. Drugi su dobivali, Rijeka nije. Moram reći i da imamo najbolji bazenski kompleks i iznimno je korišten. Nekoliko puta plivačka reprezentacija SAD-a trenirala je na Kantridi.

Miletić: Raspadaju se sustavi unutar sporta. Tu treba nešto učiniti. Mene zanimaju ljudi. Svakom Riječaninu treba omogućiti da se bavi sportom.

Zazivate rezanje prireza, no kako će se to odraziti na proračun?

Ostrogović: Rijeka nakon Zagreba ima najveći prirez od 15 posto. A sve riječke resurse ne koriste samo Riječani već i mnogi iz riječkog prstena. Stoga, zašto bi Riječani bili u podređenom položaju? Prirez treba smanjiti ovisno o tome kako će se puniti proračun. Do kraja mandata trebalo bi to biti za pet posto.

Miletić: Moramo stvoriti klimu za ulaganja kako bismo privukli poduzetnike. To podrazumijeva i smanjenje prireza. No treba vidjeti što će nas dočekati u gradskoj blagajni.

Štimac: Rijeka još plaća kamate od četiri posto. Očigledno financijsko upravljanje nije kako treba. Prirez je problem jer ljudi koji imaju više plaće prijavljuju se da žive u općinama riječkog prstena. S gubitkom prireza izjednačili bismo se s općinama i mnogi bi radije živjeli u Rijeci.

Filipović: Od poreza na dohodak godišnje se slije oko 60 milijuna kuna u proračun. Što se tiče toga, ja sam u izborni program stavio da ćemo sukladno makroekonomskim pokazateljima nastojati smanjiti prirez. A što se tiče zaduženosti i kompenzacije duga s državom, svim tim nekretninama ionako su se koristile do sada državne institucije. Dosad su plaćale određeni najam, sada su prešle u njihovo vlasništvo i naš dug je smanjen.

Ivaniš: Grad Rijeka mora vrlo hrabro redefinirati odnos sa županijom i državom. Županija ulaže po općinama mnogo više nego u Grad Rijeku. Što se tiče države, tu se treba definirati pitanje kulture. Proračun će prihodovati 10-12 milijuna kuna ako se smanji prirez na 12 posto. Mi se moramo naviknuti i pošteno reći građanima da nam slijede post-COVID godine koje će biti teške. Morat ćemo raditi i biti zadovoljniji u skromnijim uvjetima. U iduće dvije, tri godine neće teći med i mlijeko. Rijeka dijeli demografsku sudbinu RH.

Ostrogović: Vi, gospodine Ivaniš, niste ništa učinili u protekle četiri godine, a sada nastupate kao da želite doći na vlast i to promijeniti.

Demografija Rijeke

Štimac: Zatvaramo oči pred problemima. Kad govorimo o demografiji u Rijeci, imamo najgoru situaciju u državi. Obitelji su otišle u riječki prsten. Broj poroda pada, doći ćemo na odnos jedan rođeni na tri umrla. Malo smo bolji od Gorskog kotara koji je praktično demografski mrtav.

Filipović: Rijeka je 2011. imala 128 tisuća, a danas je procjena 115 tisuća stanovnika. Što migracijama, a što stopom nataliteta izgubljen je dio ljudi zbog toga što su se preselili u okolne općine i to zbog jeftinijih nekretnina.

Ostrogović: Život na Viškovu je 6500 kuna jeftiniji nego u Rijeci, o tome govorimo. Urbanistička politika je mrtva, pogoduje se velikim investitorima.

Miletić: Rijeka ima golemi potencijal, no predugo spava. A teško netko tko je 30 godina na vlasti može probuditi grad. Ivaniš: Rijeka ni u čemu nije grad slučaj. U Rijeci se živi bolje i ugodnije nego u većini hrvatskih gradova. Preko mojih usta nikad neće prijeći da se bolje živi u Splitu. Rijeka je za njih svemirski brod.

Štimac: Situacija je zaista ozbiljna. Ljudi odlaze ako nemate gdje smjestiti one koji trebaju socijalne stanove.

Filipović: Sagrađeno je više od 600 stanova, ljudi koriste i APN-ove potpore… Ta teza da smo socijalno neosjetljiv grad apsurdna je.

Ostrogović: Grade se elitni stanovi. Mi ovdje pričamo o socijali, ljudima koji trebaju riješiti stambeno pitanje da bi ostali u gradu.

Miletić: Ja se ne mogu složiti, ako je natalitetna politika u Hrvatskoj loša, da se mi pomirimo da tako mora biti u našem gradu.

Kultura – zamjerke su da se malo toga odradilo u 2020.

Filipović: Napravljeno je puno. Novi Art kvart na Potoku je najveća investicija u kulturi od samostalnosti. Bit će obnovljena i nova gradska knjižnica. Ponosan sam što smo poslali poruku o vrijednostima za koje se zalažemo u sklopu Grada europske prijestolnice kulture.

Štimac: Objekti su se mogli graditi i neovisno o EPK. Bilo je bitno povećati vidljivost Rijeke kroz tu manifestaciju, no to se nije dogodilo. Kad dođete na područje Benčića, i dalje vam trebaju čizme do koljena. Tko preuzme vlast i dalje će tamo imati posla. Isto tako bilo je mnogo većih prioriteta od obnove broda Galeb.

Ostrogović: Brod Galeb nema ništa s Riječkom baštinom. Rijeka se proglasila skrbnikom iako je bio privezan u Kostreni. Obnova je trebala stajati 26 milijuna, a stajat će 60. Kriva je i studija jer smo smanjili cijenu najma, projekt je neodrživ. Brod je bio u privatnom vlasništvu, a kada je vidio da je obnova neisplativa, odustao je, trebalo ga je obnoviti na drukčiji način.

Je li država trebala obnoviti svoju kulturnu baštinu, brod Galeb?

Ostrogović: Brod je bio u privatnom vlasništvu i kada je vidio da je obnova neisplativa, vratio ju je državi. Mislim da se trebao obnoviti za manje novaca.

Miletić: Imamo HDZ-ovca koji je podržao prijedlog, imamo gradonačelnika koji je taj projekt gotovo priveo kraju. I što ću ja moći kao gradonačelnik? Mora se to završiti.

Ivaniš: Ja sam ponosan kao Riječanin i Hrvat, ponosan što smo bili nositelji titule EPK. Treba razdvajati izgradnju tog kompleksa od EPK. Toliko je europskog novca ušlo u Dječju kuću i ući će u knjižnicu, i to je zato što smo pobijedili na zahtjevnom natječaju gdje su bili gradovi kao što su Pula i Dubrovnik. Ja sam zamjenik gradonačelnika još uvijek. Da napomenem, volonter zamjenik. Od početka projekta EPK nisam bio zadovoljan. Slažem se da se moglo načiniti i boljih stvari, od kadrovskih do sadržajnih.

Je li vama u redu trošak zvijezde na krovu?

Ivaniš: Galeb ne smeta većini Riječana. Nakon što smo se s EPK upisali na kulturnu kartu, s Galebom se počinjemo upisivati i na turističku kartu. Miletić: Ono što mene malo boli jest što šira javnost pamti EPK po zvijezdi na vrhu nebodera i moj je dojam da je to bila samo politička akcija. Umjetnik koji je to radio politički je aktivan i pretendira na jednu poziciju.

Štimac: Mi moramo ljude koji su došli ovdje, kulturne stručnjake, zadržati u gradu. Treba nastaviti prodavati izložbe i na hrvatskom i europskom tržištu.

Vi ne dijelite mišljenje da je ono što je najsnažnije odjeknulo Bella ciao, crvena zvijezda i Galeb?

Štimac: Mislim da je bitna ostavština. Bitno je da znamo to iskoristiti i izgrađujemo kvalitetne programe koje ćemo uspjeti prodati. Rijeka kao turistički grad ne postoji. Broj noćenja u Rijeci je 2019. godine bio je manji nego bilo koja općina na otoku Krku. Imamo potencijal da preko EPK povećamo taj broj noćenja.

Filipović: EPK je promijenio kulturnu sliku Rijeke. Uloženo je jako mnogo novca iz proračuna, EU fondova i državnog proračuna. To je solidna baza i temelj. Kad bude završen projekt oko Benčića, dobit ćemo potpuno novo središte grada.

Ostrogović: Većina projekata vezanih uz EPK još nije završena, a već smo u 2021. godini. Država je sudjelovala s 50 milijuna kuna, no revizija kaže da je Rijeka time krpala svoju likvidnost. Zašto su se novcem za EPK koristili za to?

Ivaniš: Nenamjenskog trošenja je vjerojatno bilo. Ima mnogo toga što treba urediti, no Rijeka nije grad slučaj. Hrvatska je ponosna što ima Rijeku. To su vladajući dužnosnici mnogo puta istaknuli jer Rijeka vuče Hrvatsku naprijed, u onu modernu, kulturnu i tolerantnu Europu. EPK je počeo i na njemu je bila Bella ciao, predivna antifašistička pjesma koja se svira svugdje, nije komunistička, oni je nikad nisu puštali. Što se tiče zvijezde, ona je izazvala kontroverzije. Projekt nije dobro komuniciran, ja sam kao uvjereni antifašist shvatio kako je to privremeni spomenik tisućama dalmatinskih partizana koji su u jednoj od najkrvavijih bitaka u oslobađanju Rijeke dali živote, dok su primorsko-goranski i istarski partizani bili na Trstu.

Miletić: Ponosan sam na djeda koji se također borio protiv fašista. No, zvijezda je bila politička akcija. Ja bih oslobodio kulturu politike.

Filipović: Zadatak kulture jest da provocira i gura društvo naprijed. Postavljanje zvijezde koja komemorira poginule partizane u određenom dijelu izazvalo je kontroverzije, ali u našem ustavu jasno piše na čemu se temelji RH.

Štimac: Puno razgovaramo o ideološkim stvarima, a ovo su u prvom redu komunalni izbori. Grad je neuredan, prljav, šmrkovima se više ne polijevaju ulice… Građane to najviše zanima, dosta im je ideologije.

Treba li Radio Rijeka puštati Hajdukovu himnu?

Miletić: Mislim da je nedopustivo da se bilo koga napada, širi mržnja ili netrpeljivost. To što se meni sviđa ili ne sviđa, moja je privatna stvar. Nitko ne smije biti napadnut zbog muzike koju sluša. Rijeka je kao grad otvorena, mjesto gdje ljudi vole biti. Imate manjine koje uvijek, gdje god dođete, izvale ovo ili ono. Rijeka je otvorena i to će i pokazati kada izaberu kršćanina na čelo grada.

Ivaniš: Radi se o ekscesima koje imamo povremeno, kao i svi ostali. Trebalo bi vidjeti što navijačke skupine sve skandiraju kada dolaze u grad. Rijeka je moderan, tolerantan i multikulturalan grad.

HDZ je oštro reagirao na zabranu ulaska u kafić, ali nije bio toliko oštar kada je u pitanju bio napad na radio zbog Hajdukove himne. Kako to?

Ostrogović: Ja osobno i stranka ne želimo ni jedan oblik diskriminacije. Vlasnik tog kafića zabranio je ulazak svim simpatizerima i onima koji glasaju za HDZ. Mene žalosti što su mlako reagirali, a neki su dali i podršku tom gospodinu tako što su idući dan ispijali tamo kavu. Što se tiče Hajdukove himne, to je bila pjesma koju je pustila cura koja tamo radi. Mene žalosti jer dežurni novinar nije zaštitio tu ženu nakon poziva nego se pustilo da se čak prijeti bombom..

Filipović: Prije svega treba reći da je to bila reakcija vlasnika koja je bila isprovocirana mjerama stožera. To je bila frustriranost stalnim izmjenama mjera. Reagirao je i gradonačelnik Obersnel. Mislim da je Vlada neprimjereno i pretjerano reagirala. Žalosti me, kada je gospodin Keleminec protestirao s crnokošuljašima, da takve reakcije Vlade nije bilo.

Kako vi komentirate izjavu gospodina Obersnela koji kaže da Štimac voli “cvit Mediterana”?

Štimac: Ja nisam shvatio tu duhovitost gospodine Obersnela. Ja sam Riječanin generacijama. Kroz tu objavu mi smo htjeli reći samo da želimo napredovati kao što je to Split uspio tijekom godina.

Može se bez problema navijati za Hajduk u Rijeci?

Štimac: Mislim da može.

Miletić: Za mene je Rijeka najveći hrvatski grad. Što se tiče ovog kafića, svatko razborit to osuđuje. No mi imamo dvojake kriterije. Ljudi su isfrustrirani. Gospodo koji vodite državu i stožer, donosite normalne kriterije.

Ivaniš: Za mene se zna kakav sam navijač Rijeke, član sam uprave NK Rijeka. Siguran sam da između NK Rijeka i Hajduka ne postoje nikakvi problemi. Predlažem idući put, kad bude utakmica Rijeke i Hajduka, da se pusti ta pjesma na radiju.

 

Izvor: Večernji